Kakav je osjećaj imati psihogene neepileptičke napadaje?

Većina oboljelih doživljava svoje psihogene neepileptičke napadaje (PNEN-e) kao zbunjujuće i izvan njihove kontrole. Četiri od pet osoba s PNEN-ima prepoznaju okidače za svoje napadaje. Okidači uključuju određena tjelesna stanja (kao što su umor ili bolest), vanjske čimbenike (kao što su treperenje svjetla ili pretjerana buka), emocionalno stanje (kao što je osjećaj uznemirenosti ili tjeskobe) ili podsjetnike na uznemirujuća iskustva.

Više od dvije trećine osoba s PNEN-ima svjesno je upozorenja da će dobiti napadaj. To uključuje osjećaj panike (>50%), tjelesne simptome, osjetne simptome (kao što je osjet jakih mirisa) i osjećaj udaljenosti od sebe ili gledanja na sebe izvana.

Većina osoba doživljava određeni stupanj gubitka kontrole ili svjesnosti tijekom PNEN-a. Otprilike polovica osoba s PNEN-ima u potpunosti nije svjesna svojih napadaja. Međutim, mnogo je osoba svjesno što se događa oko njih, ali ne mogu odgovoriti. Neki vrše aktivnosti tijekom napadaja (uključujući hodanje ili razgovor s drugima), a da se toga kasnije ne mogu sjetiti. Neke osobe tijekom napadaja čuju ili vide stvari koje se u tom trenutku zapravo ne događaju.

Osobe s PNEN-ima također doživljavaju niz simptoma nakon napadaja. To uključuje umor i klonulost, promjene u pamćenju ili govoru ili promjene emocionalnog stanja ili tjelesnih osjeta.

Neke osobe opisuju tjelesne simptome panike (kao što su drhtanje, znojenje ili ubrzan rad srca) tijekom napadaja, bez osjećaja tjeskobe. Jedno istraživanje pokazalo je da se osobe s PNEN-ima nisu osjećale više tjeskobno od osoba s epilepsijom u svojim napadajima, ali su imale više tjelesnih simptoma panike (kao što su kratkoća daha ili nedostatka zraka; gušenje; mučnina ili trbušna bol/leptirići ili čvor u trbuhu; bolovi u prsima ili nelagoda), no nisu imale visoke razine anksioznosti.

Činjenica da su simptomi PNEN-a pretežno tjelesni, većini osoba može otežati razumijevanje da njihovi napadaji nemaju prepoznatljiv fizički uzrok poput epilepsije. Na primjer, jedno nedavno istraživanje je pokazalo da je manja vjerojatnost da će osobe s PNEN-ima vidjeti psihološke čimbenike kao relevantne za njihove simptome i vjerojatnije da će poreći da su patili od životnog stresa, u odnosu na osobe s epilepsijom. Osobe s PNEN-ima također češće javljaju vanjski lokus kontrole za svoje napadaje, što znači da je vjerojatnije da će svoje napadaje smatrati nepredvidivima i usmjerenima nečim izvan njihove vlastite kontrole.

Simptomi koje osobe doživljavaju u svojim PNEN-ima ovise o uzrocima njihovih napadaja. Na primjer, osobe koje su doživjele seksualno zlostavljanje imaju veću vjerojatnost da će imati konvulzivne i dugotrajne napadaje, vjerojatnije da će imati emocionalne okidače, iskusiti prisjećanja ili proživljena iskustva tijekom napadaja, zadobiti ozljede ili inkontinenciju tijekom noćnih napadaja.

Možda ćete osjetiti dodatne simptome za koje se čini da nisu povezani s vašim napadajima.